{"id":1669,"date":"2022-12-26T12:10:45","date_gmt":"2022-12-26T12:10:45","guid":{"rendered":"https:\/\/prosvjeta.ba\/?page_id=1669"},"modified":"2023-06-20T23:30:10","modified_gmt":"2023-06-20T23:30:10","slug":"period-1902-1949","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/period-1902-1949\/","title":{"rendered":"Period 1902-1949"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prve godine rada \u201eProsvjeta\u201c je provela u iznajmljenim prostorijama, i to u prostorijama srpskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201eSloga\u201c, a kasnije u bogosloviji. \u0160irenjem \u010dlanstva, i legata, u nekolicini ku\u0107a su smje\u0161tene kancelarije, ali sve to nije zadovoljavalo rastu\u0107e potrebe dru\u0161tva. 1907. godine \u0160\u0107epan Gr\u0111i\u0107 predla\u017ee da se gradi nova zgrada. Pojedinci su predlagali da to bude poslovna zgrada, ili hotel, ali se ipak ostalo pri prvobitnoj zamisli da se gradi \u201eProsvjetin dom\u201c. Sam projekat je izradio Milo\u0161 Miladinovi\u0107, a izgradnja po\u010dinje 1910. godine, a odlu\u010deno je da otvrenje bude na desetu godi\u0161njicu osnivanja \u201eProsvjete\u201c. Planirano je bilo da se u zgradu smjeste i budu\u0107a biblioteka, Srpska banka, Srpski klub i Savez zemljoradni\u010dkih zadruga. U septembru 1911. godine, zgrada je zavr\u0161ena i \u201eProsvjeta\u201c se useljava u svoj dom, iz kojeg \u0107e u budu\u0107nosti biti protjerivana, ali \u0107e se kao feniks, uvijek vra\u0107ati svome domu.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Svoj mo\u017eda i najplodonosniji period rada SPKD \u201eProsvjeta\u201c do\u017eivljava uspostavljanjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, te potom Kraljevine Jugoslavije. Po oslobo\u0111enju na\u0161ih krajeva od austrougarske okupacije, 10. novembra 1918. godine sastaje se Glavni odbor \u201eProsvjete\u201c, i to onaj koji je izabran 1913. godine. Imovina dru\u0161tva je tada preuzeta od prinudnog upravitelja tokom ratnih godina. Ipak, i pored toga \u0161to je dio imovine sa\u010duvan, kao i najve\u0107i dio arhive i knji\u017enog fonda, cijela organizacija, odbori i pododbori su morali da se grade iz pepela.<\/p>

Jedan od najvidljivijih aspekata rada \u201eProsvjete\u201c u periodu 1918-1941 jeste \u0161kolovanje omladine, ta\u010dnije osnivanje i izgradnja \u0111a\u010dkih domova, odr\u017eavanje razli\u010ditih \u0161kola i kurseva. U ovom periodu manje se polagalo na stipendiranje u klasi\u010dnom smislu, ve\u0107 je primat dat osnivanju \u0111a\u010dkih domova, kako bi se na taj na\u010din vi\u0161e i br\u017ee pomoglo \u0161kolovanju omladine. Prvi poslijeratni dom je bio onaj u Mostaru, koji je temeljito obnovljen, te je ponovo po\u010deo sa radom 1919. godine, te je u njemu moglo boraviti 77 u\u010denika. Istovremeno, te godine se u Mostaru otvara i \u017eenski \u0111a\u010dki dom, u saradnji sa Kolom srpskih sestara, gdje je smje\u0161taj na\u0161lo 12 u\u010denica. Sarajevo, kao najve\u0107i grad, i mjesto sa najve\u0107im brojem \u0161kola i u\u010denika, vapilo je za jednim ovakvim domom. Nije bilo vremena da se pristupi gradnji posebne zgrade, kako je bilo planirano ve\u0107 godinama unazad, ve\u0107 je 1919. godine kupljena zgrada u tada\u0161njoj Nemanjinoj ulici i prepravljena za potrebe smje\u0161taja u\u010denika, dok je istovremeno od strane vlasti donirana jedna manja zgrada, koja je tako\u0111e postala \u0111a\u010dki dom. Tako su u Sarajevu po\u010detkom \u0161kolske 1919\/1920 godine smje\u0161taj imala 87 u\u010denika, no to je bila samo kap u moru, a moralo se misliti i na osnivanje \u017eenskog \u0111a\u010dkog doma.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Jedan od najvidljivijih aspekata rada \u201eProsvjete\u201c u preiodu 1918-1941 jeste \u0161kolovanje omladine, ta\u010dnije osnivanje i izgradnja \u0111a\u010dkih domova, odr\u017eavanje razli\u010ditih \u0161kola i kurseva. U ovom periodu manje se polagalo na stipendiranje u klasi\u010dnom smislu, ve\u0107 je primat dat osnivanju \u0111a\u010dkih domova, kako bi se na taj na\u010din vi\u0161e i br\u017ee pomoglo \u0161kolovanju omladine. Prvi poslijeratni dom je bio onaj u Mostaru, koji je temeljito obnovljen, te je ponovo po\u010deo sa radom 1919. godine, te je u njemu moglo boraviti 77 u\u010denika. Istovremeno, te godine se u Mostaru otvara i \u017eenski \u0111a\u010dki dom, u saradnji sa Kolom srpskih sestara, gdje je smje\u0161taj na\u0161lo 12 u\u010denica. Sarajevo, kao najve\u0107i grad, i mjesto sa najve\u0107im brojem \u0161kola i u\u010denika, vapilo je za jednim ovakvim domom. Nije bilo vremena da se pristupi gradnji posebne zgrade, kako je bilo planirano ve\u0107 godinama unazad, ve\u0107 je 1919. godine kupljena zgrada u tada\u0161njoj Nemanjinoj ulici i prepravljena za potrebe smje\u0161taja u\u010denika, dok je istovremeno od strane vlasti donirana jedna manja zgrada, koja je tako\u0111e postala \u0111a\u010dki dom. Tako su u Sarajevu po\u010detkom \u0161kolske 1919\/1920 godine smje\u0161taj imala 87 u\u010denika, no to je bila samo kap u moru, a moralo se misliti i na osnivanje \u017eenskog \u0111a\u010dkog doma.<\/p>

Ono \u0161to je svoj za\u010detak imalo jo\u0161 u austrougarsko vrijeme, a to je opismenjavanje i prosvje\u0107ivanje naroda kroz osnivanje biblioteka i \u010ditaonica, svoj zenit \u0107e do\u017eivjeti upravo izme\u0111u dva svjetska rata. Do 1914. \u201eProsvjeta\u201c je pokrenula 5 okru\u017enih i 8 sreskih biblioteka, kao i 10 pokretnih, koje su bila velika inovacija za ono vrijeme. Knji\u017eni fond je sre\u0107om skoro u potpunosti sa\u010duvan, \u0161to je bila baza za ponovno pokretanje biblioteka. Centralna biblioteka 1925. mijenja svoje ime u \u201eProsvjetina\u201c centralna biblioteka, te postaje mati\u010dna za sve ostale, \u0161irom BiH. Biblioteka, smje\u0161tena u Prosvjetinom domu, postaje prva javna biblioteka tog tipa, koja je, iako jo\u0161 uvijek nije postojao univerzitet, imala i univerzitetski karakter, jer je bila namijenjena i studentima. Brojke govore same za sebe \u2013 do 1941. godine usluge biblioteke je godi\u0161nje u prosjeku koristilo 13.000 osoba u \u010ditaonici, a jo\u0161 15.000 njih je koristilo uslugu posu\u0111ivanja knjiga.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ra\u0111anem nove Jugoslavije, i osloba\u0111anjem zemlje od fa\u0161izma i nacizma, rodila se i nada da \u0107e novo doba donijeti i nove uspjehe i pobjede. Ve\u0107 u maju 1945. godine Narodna vlada BiH osniva privremeni odbor sastavljen od ranijih \u010dlanova Glavnog odbora \u201eProsvjete\u201c, kako bi se reaktivirao rad \u201eProsvjete\u201c. Na obnoviteljskoj skup\u0161tini 8. jula 1945. godine konstatovano je da je \u201eProsvjeti\u201c u periodu 1941-1945 nanesena nepopravljiva \u0161teta, i da \u0107e biti neophodna pomo\u0107 dr\u017eave da se ponovo organizuje rad. Najve\u0107i dio arhive i knji\u017enog fonda je u potpunosti uni\u0161ten, a me\u0111u njima i veliki broj starih i neprocjenjivih naslova.<\/p>

\u201eProsvjeta\u201c je nakon oslobo\u0111enja 1945. godine ostavila veliki trag kada je u pitanju borba protiv nepismenosti. \u0160tampano je 40.000 primjeraka Bukvara, te su organizovane stotine analfabetskih te\u010dajeva kako bi se iskorjenila nepismenost me\u0111u odraslima. Paralelno sa ovim aktivnostima, ponovo se krenulo sa osnivanjem biblioteke, prikupljanjem sa\u010duvanih naslova u podru\u010dnim bibliotekama, ali i kupovinom i donacijama. Do same nacionalizacije uspje\u0161no je obnovljen knji\u017eni fond i rad Centralne biblioteke.<\/p>

U prolje\u0107e 1948. godine dolazi do osnivanja Saveza kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava, \u010dime je tada\u0161nja komunisti\u010dka vlast htjela da pod svoju kontrolu potpuno stavi rad nacionalnih kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava. Bio je to u stvati prvi korak ka ga\u0161enju istih. Vlasti su ve\u0107 tada po\u010dele sa ote\u017eavanjem rada, posebno u podru\u017enicama, pa je tako ve\u0107 do 1948. godine zamro rad skoro svih pododbora, gdje su neki ve\u0107 proglasili likvidaciju. Represija je vodila do toga da je 1949. odlu\u010deno da se u potpunosti ugase sva nacionalna dru\u0161tva, i da se njihova imovina formalno prenese u novi Savez, ali u praksi je to zna\u010dilo oduzimanje i konfiskaciju sredstava i imovine, \u0161to je i formalno u\u010dinjeno u prolje\u0107e te godine. 26. marta 1949. po posljednji put se sastaje \u0161iri sastav rukovodstva \u201eProsvjete\u201c, te zaklju\u010duje i obustavlja rad i predaje imovinu. Svega \u010detiri godine obnovljenog rada tako je zaustavljeno, i dolazi do najdu\u017eeg prekida u radu \u201eProsvjete\u201c, koji \u0107e potrajati sve do 1990. godine.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u041f\u0440\u0432\u0435 \u0433\u043e\u0434\u0438\u043d\u0435 \u0440\u0430\u0434\u0430 \u201e\u041f\u0440\u043e\u0441\u0432\u0458\u0435\u0442\u0430\u201c \u0458\u0435 \u043f\u0440\u043e\u0432\u0435\u043b\u0430 \u0443 \u0438\u0437\u043d\u0430\u0458\u043c\u0459\u0435\u043d\u0438\u043c \u043f\u0440\u043e\u0441\u0442\u043e\u0440\u0438\u0458\u0430\u043c\u0430, \u0438 \u0442\u043e \u0443 \u043f\u0440\u043e\u0441\u0442\u043e\u0440\u0438\u0458\u0430\u043c\u0430 \u0441\u0440\u043f\u0441\u043a\u043e\u0433 \u043f\u0458\u0435\u0432\u0430\u0447\u043a\u043e\u0433 \u0434\u0440\u0443\u0448\u0442\u0432\u0430 \u201e\u0421\u043b\u043e\u0433\u0430\u201c, \u0430 \u043a\u0430\u0441\u043d\u0438\u0458\u0435 \u0443 \u0431\u043e\u0433\u043e\u0441\u043b\u043e\u0432\u0438\u0458\u0438. \u0428\u0438\u0440\u0435\u045a\u0435\u043c \u0447\u043b\u0430\u043d\u0441\u0442\u0432\u0430, \u0438 \u043b\u0435\u0433\u0430\u0442\u0430, \u0443 \u043d\u0435\u043a\u043e\u043b\u0438\u0446\u0438\u043d\u0438 \u043a\u0443\u045b\u0430 \u0441\u0443 \u0441\u043c\u0458\u0435\u0448\u0442\u0435\u043d\u0435 \u043a\u0430\u043d\u0446\u0435\u043b\u0430\u0440\u0438\u0458\u0435, \u0430\u043b\u0438 \u0441\u0432\u0435 \u0442\u043e \u043d\u0438\u0458\u0435 \u0437\u0430\u0434\u043e\u0432\u043e\u0459\u0430\u0432\u0430\u043b\u043e \u0440\u0430\u0441\u0442\u0443\u045b\u0435 \u043f\u043e\u0442\u0440\u0435\u0431\u0435 \u0434\u0440\u0443\u0448\u0442\u0432\u0430. 1907. \u0433\u043e\u0434\u0438\u043d\u0435 \u0428\u045b\u0435\u043f\u0430\u043d \u0413\u0440\u0452\u0438\u045b \u043f\u0440\u0435\u0434\u043b\u0430\u0436\u0435 \u0434\u0430 \u0441\u0435 \u0433\u0440\u0430\u0434\u0438 \u043d\u043e\u0432\u0430 \u0437\u0433\u0440\u0430\u0434\u0430. \u041f\u043e\u0458\u0435\u0434\u0438\u043d\u0446\u0438 \u0441\u0443 \u043f\u0440\u0435\u0434\u043b\u0430\u0433\u0430\u043b\u0438 \u0434\u0430 \u0442\u043e \u0431\u0443\u0434\u0435 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1669","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1669"}],"version-history":[{"count":61,"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2912,"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1669\/revisions\/2912"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prosvjeta.ba\/latinica\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}