U jeku društvenih promjena i djelovanju modernih tokova života, koji nam ne nude baš puno opcija, i koji nas tjeraju, manje ili više, na instiktivno djelovanje da bi zaštitili sebe i svoje bližnje, ponuđena je jedna veoma zanimljiva tema.Tema koja se, prije ili kasnije, tiče, svih nas. Tema sa naslovom “Snaga treće dobi”. Za sve one koji se nađu na vjetrometini puteva, šta uraditi sa sobom kad dođe vrijrme za mirovinu, ali i pitanje da li je mirovina pravi izraz? Zaista, ovo predavanje daje i odgovor; da mirovina, uslovno, ne mora da znači i stanje “mirovanja”, nego može da pruži još mnogo toga zanimljivog. Neke od stvari sa predavanja i sagledavanja situacije na tu tem; kao i pitanja za razmišljanje su:  

• Porast starijih osoba u društvu, evidentno
• Starije osobe kao snaga razvoja i to sve značajnija sa njihovim učešćem u društvu
• Starije osobe kao moćna investicija - Umjesto da budu stigmatizirani kao "ekonomski teret" i "socijalno nekoristan segment" društva, oni žele zamijeniti tu percepciju svojom participacijom i doprinositi unapređenju ukupne društvene situacije u Kantonu Sarajevo.
• Snaga treće dobi - Snaga u trećoj dobi zapravo postaje simbol postojanosti, otpornosti i sposobnosti da se mijenja svijet kroz pozitivan odnos, strpljenje i dugotrajnu posvećenost vrijednostima..
• Pojam Aktivizma - Aktivizam se definiše kao društveno, političko ili ekološko angažovanje pojedinaca ili grupa s ciljem postizanja promjena u društvu.
• Aktivizam u trećoj dobi - Postaje sve značajniji, jer ljudi starije životne dobi imaju jedinstvenu perspektivu, iskustvo i mudrost koje mogu koristiti za unapređenje zajednice.
• Briga o sebi - Briga o sebi nije samo očuvanje zdravlja, već način da se život ispuni smislom i radosti. Na taj način, stariji ljudi ne samo da brinu o sebi nego i ostaju vitalni i inspirativni članovi zajednice.
• Volonterizam starijih kao motivacija.
• Aktivnost svakodnevnog života.
• Otvorenost za nova znanja.
• Kreativnost i treća dob - Zaokupljenost kreativnim poslom omogućava osobama treće životne dobi provođenje vremena s drugima, manje osamljenosti, a više mentalnih izazova. 
• Umjetnost kao dobrobit - Kroz umjetnost osobe treće životne dobi mogu razviti nove vještine, povećati samopouzdanje, razvijati nove ideje i dijeliti životno iskustvo.
• Uključenost starijih osoba u sve procese rada.
• Izražen interes za aktiviranjem u gradu Sarajevu - Ono što se moglo smatrati najznačajnijim rezultatom provedenog istraživanja bio je podatak da je 165 ispitanika (41%) od ukupnog broja anketiranih, izrazilo interes za uključivanje u društveni život zajednice, a najveći broj njih se nalazio u starosnoj dobi od 65-70 godina.
• Istraživanja o kvalitetnom starenju - Istraživanje iz 2006. (Cohen, Perlstein, Chapline, Kelly, Firth, Simmens) provedeno na 166 osoba starijih od 65 pokazalo je pozitivan učinak učešća starijih osoba u umjetničkim programima na zdravlje (manje posjeta liječniku, rjeđa upotreba lijekova i manje padova), usamljenost, te smanjenje faktora rizika koji podstiču potrebu za dugoročnom pomoći
• “Mentalni kapital” - U izvještaju o Budućnost populacije koja stari („Future of an Ageing Population“, 2016.) javlja se pojam „mentalni kapital“ koji obuhvaća individualne kognitivne i emocionalne komponente uključujući kognitivne sposobnosti, fleksibilnost i učinkovitost u učenju, emocionalnu inteligenciju i otpornost na stres.
• Umjetnici stvaraju u starijoj dobi života - Samo neki od njih: Giuseppe Verdi, Richard Strauss, Johann Wolfgang von Goethe, Agatha Christie, Claude Monet, Pablo Picasso, Louise Bourgeois, Ivo Andrić...

Tema je pred izuzetno brojnom publikom pobudila veoma veliko interesovanje. Ostavila nam je brojna pitanja za razmišljanje i poticaj za djelovanje.

Zahvalni smo predavačici Varji Nikolić na izuzetno dobro obrađenoj i zanimljivoj temi, kao i pravom momentu za predstavljanje, naravno i buduće djelovanje. Hvala i našoj Tanji Žarković Tafro koja je bila domaćica, divno vodila predavanje, napravila divan uvod i predstavljanje gošće, kao i završnu riječ na predavanju.