Do nove obnove rada „Prosvjete“ došlo je sa demokratskim promjenama na području nekadašnje Jugoslavije. 28. juna 1990. godine u Sarajevu je održana svečana obnovitenjska skupština SPKD „Prosvjeta“, na koju se čekalo više od četiri decenije. Nova nadanja, nove želje, i novi entuzijazam su ponijeli „Prosvjetu“ u susret novim vremenima. Nažalost, veoma brzo, nepune dvije godine kasnije, Bosnu i Hercegovinu zahvata ratni vihor koji ne zaobilazi ni „Prosvjetu“. Veliki dio članova, i dio rukovodstva napušta Sarajevo, i svoj rad kasnije obnavljaju i nastavljaju na području Republike Srpske.
U Sarajevu tih devedesetih godina ostaju entuzijasti, ljudi koji su vjerovali u misiju i cilj „Prosvjete“, i nisu ga iznevjerili ni u tim najtežim danima. U ratnom Sarajevu, pokreću izdavanje obnovljene „Bosanske Vile“, najstarijeg časopisa na području BiH koji i danas izlazi, i taj plamen koji su upalili ni danas nije ugašen, i pored svih problema i nedaća. „Prosvjeta“ radi u devedesetim godinama u privatnim kućama, bez svog doma, ali organizuje i brojne izložbe, predavanja i promocije. Ta snaga kojom su tadašnji čelni ljudi „Prosvjete“, a među njima se ne smiju zaboraviti pjesnik Goran Simić koji je na čelu „Prosvjete“ bio od 1993. do 1995. godine, te Borislav Spasojević koji ga naslijeđuje, i vodi „Prosvjetu“ do 1997. godine. Tu su i akademik Teodor Romanić (1997-2003), i akademik Nikola Kovač (2003-2007)…
U „Prosvjeti“ danas djeluje veliki broj sekcija i odjeljenja. Možda među najaktivnijma je klub žena „Mis Irbi“, koji svoje ime duguje našoj velikoj dobrotvorki. Izdavaštvo je jedna od okosnica današnjeg rada „Prosvjete“. Iako ograničeni sredstvima, u „Prosvjeti“ ipak uspijemo izdati desetak naslova svake godine, a među njima su i brojna nagrađena djela. Likovna umjetnost je pronašla svoje mjesto u „Prosvjeti“, gdje smo u saradnji sa Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine, ali i drugim institucijama, uspjeli odrganizovati velike izložbe – „Naši klasici“, „Ženskom rukom“, „Lazar Drljača“, „Praški odrazi“, „Branko Šotra“ i brojni drugi.
Kao šlag na kraju su tu brojne manifestacije, promocije i predavanja u Prosvjetinom domu. Na prvome spratu, jubilarne 2022. godine ponovo je otvorena Prosvjetina biblioteka – centralno mjesto okupljanja ljubitelja pisane riječi. Ili, kako u „Prosvjeti“ volimo reći – nakon više od sedamdeset godina, Biblioteka se vratila kući… A „Prosvjeta“ svoja okupljanja kriniše dva puta godišnje – Vaskršnjim, a naročito Božićnim koncertom, koji su događaj za koji se uvijek traži mjesto više, i na kome su svi rado viđeni. Vrijeme je to kada sve ono što radimo, i što imamo dijelimo sa svima, što je i oduvijek cilj „Prosvjete“. Tu su i Prosvjetini stipendisti koji su naš ponos i naša budućnost, i u čiji rad vrijedi ulagati, a oni tu pažnju „Prosvjeti“ nesebično vraćaju.
